Specijal: Alfred Hitchcock
Tko je Alfred Hitchcock?
Sir Alfred Joseph Hitchcock (13.08. 1899. - 29.04. 1980.), bio je fantastični američko-britanski filmski redatelj te pisac kriminalističkih i horor knjiga i serijala...
Bio je "specijaliziran" za kriminalistički i horor žanr.
Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, naime postigao bi popularnost kao i glumačke zvijezde koje su radile na filmu.
Proglašen je originalnim stilistom te se upravo zbog toga često citiraju i imitiraju scene iz njegovih uspješnih filmova, a itekako su uspješni.
Svi njegovi filmski uradci dovedeni su do savršenstva i višeg od toga. Njegovi su filmovi specifični jer se velika pozornost pridonijela montaži, kameri, te vrlo dobro razrađenoj fabuli koja krije duboku misao...
Alfred Hitchcock teško je pronalazio scenariste koji su bili sposobni njegove misli i ideje realizirati na filmu. Iako je radio s darovitim piscima poput Raymonda Chandlera ili Johna Michaela Hayesa rijetko bi se prema njima ponašao s nekim poštovanjem jer ih nije smatrao sebi ravnima...
Čak je jednom izjavio:
"Pisac i ja isplaniramo cijeli scenarij do najsitnijih detalja i kad se to napravi, jedino što preostaje je da se snimi film. Ustvari, to se događa samo u slučaju kada je osoba koja ulazi u studio svjesna da se mora nositi s kompromisima. U stvari, romanopisac daje sve od sebe upravo zbog toga što se ne mora baviti glumcima i svim tim stvarima"
Kritičan je bio i prema glumcima te je jednom zgodom izjavio kako glumce treba tretirati kao stoku te je s tim citatem ostavio veliki trag u filmskom svijetu.
Hitchcockov redateljski postupak u osnovi počiva na postizanju neizvjesnosti i napetosti kod gledatelja, a puno manje na onom slavnom, efektu iznenađenja...
Kako bi postigao efekt iznenađenja, Hitchcock bi „napadao“ gledatelje zastrašujućim efektima i prizorima.
Kod neizvjesnosti gledatelju bi predočavao ono što ne znaju likovi u filmu i na osnovu toga je majstorski gradio napetost oko pretpostavke što će se dogoditi kada lik u filmu napokon dozna pravu istinu.
Često zamagljujući moralnu distinkciju između krivnje i nevinosti i s vremena na vrijeme razvijajući te sumnje, Hitchcock svoje gledatelja pretvara u voajere.
U filmu „Prozoru u dvorište“ (1954.), nakon što L. B. Jeffries (James Stewart) skoro cijeli film zuri u njega preko dvorišta, Lars Thorwald (Raymond Burr) suprotstavlja sa Jeffriesu pitanjem "Što vi zapravo želite od mene?", ali se s tim pitanjem zapravo obraćao gledateljima.
U biti, nekoliko bi trenutaka prije nego što će izreći ovo pitanje, Thorwald se prvi put u filmu okreće direktno prema kameri; u tom je trenutku, većina gledatelja na rubu živaca.
Jedan od Hitchcockovih najomiljenijih postupaka za razvijanje zapleta priče i stvaranje napetosti jest onaj što ga je on zvao "MacGuffin".
Zapleti većine njegovih trilera zasnivaju se na postojanju "MacGuffina": jednog u suštini beznačajnog detalja koji omogućuje razvijanje priče i tjera likove na akciju, ali čije su posebno značenje i priroda nevažni za gledatelja.
U filmu "Vrtoglavica" npr. "Charlotta Valdes" je MacGuffin; ona se ni u jednom trenutku ne pojavljuje u filmu, pojedinosti oko njene smrti gledatelju su potpuno nebitne, ali priča o njenom duhu, koji progoni Medlin Elster, zainteresira Scottyja toliko, da on počinje istragu o njenom ubojstvu i od tog trenutka je ključna za cijeli zaplet filma.
U filmu "Ozloglašena", pošiljka uranija, koju glavni junaci moraju pronaći prije nego što dospije u ruke nacistima, izabrana je kao motivirajuća iskra; za tu svrhu mogao je poslužiti i bilo koji drugi opasni predmet ili objekt. U nekoliko Hitchcockovih špijunskih filmova, kao što je 39 stepenica, razne državne tajne imaju ulogu MacGuffina.
U većini Hitchcockovih filmova pojavljuje se i sam Hitchcock u "sitnim" ulogama poput običnog prolaznika, lika sa fotografije ili čovjeka koji ulazi u autobus. Moglo bi se reći kako je taj običaj postao i Hitchcockov zaštitni znak.
Nekada bi zbog kompletnosti utiska, nosio i glazbeni instrument, a posebno je dojmljiva scena u kojoj na vlak unosi ogromnu kutiju za violončelo u uvodnoj sceni filma „Nepoznati iz Nord-ekspresa“.
U svojim najranijim pojavljivanjima vidimo ga u mračnim eksterijerima, u pješačkoj gužvi ili kako u dugom kadru prolazi ulicom.
Njegove su kasnije cameo uloge dojmljivije: npr. u filmu "Trema", kada se na ulici okreće za Jane Wyman koja govori sama sa sobom ili u završnici Obiteljske zavjere kada se pojavljuje samo kao kineska sjenka iza mutnog stakla ureda za “registriranje smrtnih slučajeva“.
Film "Uže" (1948.) bio je veliki tehnički izazov: naime, film je trebao biti snimljen iz samo jednog kadra!
Zapravo, film je snimljen u osam kadrova od kojih svaki traje 10 minuta, odnosno toliko koliko iznosi cjelokupna minutaža trake koja se nalazi u filmskoj kameri; prinudni prekid na kraju svake role filma riješen je tako što je neka od ličnosti u filmu prolazila ispred objektiva kamere kako bi se u tom trenutku prikrio prekid trake!
Dakle, na kraju role bi imali gro-plan kaputa ličnosti iz filma, a na početku sljedeće rolne opet je gro-plan njegovog kaputa!
U filmu „Vrtoglavica“ Hitchcock koristi snimateljski trik koji je kasnije nazvan „Hitchcockov zum“ i koji su mnogi redatelji kasnije vrlo često koristili.
Iako je bio poznat po inventivnom korištenju kutova snimanja, Hitchcock je izbjegavao položaje kamere koji su, gledajući iz ljudske perspektive, bili fizički nemogući.
Alfred Hitchcock bio je nagrađen s mnogo prestižnih nagrada...
- Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick.
- Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941).
- Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. 1968. primio je počasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
U razdoblju od 1955. do 1965. Hitchcock se okušao i kao producent uspješne televizijske serije „Alfred Hitchcock vam predstavlja“.
Alfred Hitchcock je umro 28. travnja 1980. zbog komplikacija s plućima koje najvjerojatnije može zahvaliti cigarama, još jednim od svojih zaštitnih znakova.
Autor: Wikipedia / ITVR blog, 09.07.2011. 19:20
Posljednja izmjena: 25.09.2011. 19:22
Ostavi komentar na članak (klik)Komentari (22)Vidi komentare... |
Tweet |
• Ocjeni post: |